Ne mogu vjerovat da smo se vozili sat vremena da stanemo usred šume i vidimo neka vrata. Smijem se sama sebi jer tako to zvuči kad kažeš nekome, ali nismo ni prvi ni zadnji. Naime, turopoljska „Vrata od krča“ su atrakcija jer su tako neobičan prizor usred ničega da izgledaju kao prolaz u drugu dimenziju. Nalaze se nasred makadamskog puteljka koji vodi kroz prapovijesnu šumu Turopoljski lug i posvećena su ljudskom radu. Vrata koja se ne nalaze na ulazu već na sredini, podignuta ljudskim radom kako bi služila kao njegova kruna, stvorena su od hrasta – svetog stabla nas Slavena.
Prema slavenskoj mitologiji svijet je prikazan u obliku stabla hrasta. Njegove grane i krošnja simboliziraju svijet živućih kojima je vladao Perun, bog groma i munje. Korijenje je predstavljalo podzemni svijet, svijet mrtvih kojim vlada Perunov neprijatelj Veles (nekad i Volos), koji bježi od Peruna u formi raznih životinja poput zmija ili zmaja, dok ga ovaj gađa munjama. Brojne naše planine i vrhovi dobili su ime po njima, a imena su se potom prosula na naselja (npr. Volosko u Hrvatskoj), pa i nogometne klubove (FK Velež).
Nekada se šuma Turopoljski lug protezala sve do današnje Velike Gorice, zbog čega je bila poznata i kao Velika šuma, Magna Silva. Samo Turopolje dobilo je ime po praslavenskoj riječi za bika, oploditelja, boga sunca. Tako su Slaveni nazivali divlje pragovedo nalik biku koje je ovdje živjelo do 17. stoljeća i svjedočilo o bogatim hrastovim šumama.
Budući da su bili okruženi s toliko hrastovog drveća, Turopoljci su bili poznati kao majstori drvodjelstva. Kako su lijepo gradili, rezbarili i ukrašavali, svjedoče tzv. „turopoljske ljepotice“ – drvene hiže i drvene crkve koje, izgrađene od tamnog hrastovog drveta, djeluju istovremeno romantično i rustikalno, ali i pomalo mračno, zastrašujuće. Turopoljski lug nije bio koristan samo za preradu drveća, već i za uzgoj turopoljskih svinja, šarenih dlakavica koje obožavaju jesti žir.
Šume su se isto tako i krčile kako bi se stvorio prostor za polja, naselja i sl. Jedan takav veliki poduhvat krčenja odvijao se od 1774. do 1779. godine, nakon čega je zemlja podijeljena na 1 600 jednakih parcela „na svu braću“. U spomen na ovaj ljudski rad turopoljski plemići podigli su „Vrata od krča“ koja nam danas predstavljaju najstariji zapis o značajnijem i organiziranom krčenju šumskih površina u Turopolju.
Vrata su isprva napravljena od drveta (logično), no s vremenom je drvo počelo propadati zbog čestih poplava. Konačno im je presudila velika poplava 1914. godine koja je drvenu gredu vrata, prema legendi, odnijela Savom sve do Zemuna gdje su je, pazite, prepoznali i vratili Turopoljcima. Šuma turopoljska, a mašta kao u šumi Striborovoj 🙂
Danas vrata stoje postojano na dva betonska stupa spojena drvenom gredom, ukrašena raznim detaljima i latinskim natpisom o cvjetnim livadama rođenim nakon krčenja šume. Tu je i podsjetnik na zlokobnu 1914. kada je gredu vrata odnijela poplava: „Istog dana kada se je srušio stari prolaz, predan je ultimatum Srbiji nakon čega se je rodio strašni svjetski rat.“ Mi i danas imamo tendenciju povezivati prirodne katastrofe s političkim katastrofama, tumačiti ih kao nagovještaj ili kaznu, čime se ne razlikujemo puno od naših predaka. Zamislimo kako je njima bilo u to doba, kada je došla poplava tako moćna da je razorila ovaj stoljetni spomenik, a potom stigla vijest o onome što će ući u povijest kao svjetski rat. Da su imali internet i društvene mreže, kakvih bi sve komentara bilo…
Mi smo ih posjetili za ovog depresivnog zimskog vremena, što ima svoju čar i dobra je pozadina njene tužnije strane: priče o svjetskom ratu, teškom životu naroda koji je ovdje živio od svoga rada, ali i pilani koju je 1910. tvrtka Filip Deutsch i sinovi otvorila na ovom području – a koja je nakon 80 godina uspješnog rada doživjela nesretnu privatizaciju i ’90-e, te završila u stečaju. Danas ponovno radi u sklopu jednog drvenog poduzeća u manjem opsegu, a zanimljive i dirljive priče o radnicima koji su dolazili iz svih krajeva Hrvatske pa i Bosne, „znojiti se ovdje dok je vani minus 15“ možete pročitati u nastavcima na ovom blogu posvećenom Turopolju.
Mnogima je ipak draže posjetiti ih u proljeće kada se zazeleni hrastova šuma i kada je vrijeme idealno za biciklističku turu Turopoljem. Vrata od krča se nalaze jugoistočno od Velike Gorice, prije Odranskog polja, na sredini makadamskog puteljka koji prolazi Turopoljskim lugom. Makadamski puteljak je zapravo malo duži puteljak od 10 km i oko njega nemate ništa – možete se parkirati sa strane i razgledati vrata, fotkati, pozdraviti simpatične šumare koji nekad prođu, i to je to.
Međutim, posjet Vratima od krča i Turopoljskom lugu možete iskombinirati s brojnim drugim atrakcijama u okolici, poput proljetne proslave turopoljskog Jurjeva koje se odvija oko blagdana sv. Jurja 23. travnja, ili ljetne Žirovine, lokalnog običaja obilaska šume radi provjere plodnosti žira, koji se danas u Turopolju slavi popraćen raznim aktivnostima od šetnje šumom, potrage za tartufima, vožnje kajakom, biciklom, pa čak i quadovima… Samo provjerite točan raspored događanja s lokalnom turističkom zajednicom.
Posjet vratima možete iskombinirati i s nečim od ovoga…
Turopoljski lug: Što vidjeti i gdje jesti?
- biciklistička ruta od Velike Gorice uz Savu sve do Ruče idilična je staza u prirodi puna atrakcija
- Posjet gradu Velika Gorica: Muzej Turopolja
- Desno Trebarjevo: Kulturni centar braće Radić
- Odransko polje
- Restoran Turopoljska Klet
