Spomenik revolucije naroda Moslavine: Futurističko čudo koje je svijet vidio 600 milijuna puta

Što život daje, to ga i uzima – čini se dok iz daljine promatramo monumentalno čudo na brdu. Spomenik revolucije naroda Moslavine raširio je svoja krila nad zelenim i tihim Podgarićem, podsjetivši na sve one koji su pali za našu slobodu.

Na stazi koja vodi do spomenika nalazi se spomen-kosturnica. Tu je nastala jedna od meni najljepših fotografija koje imam s izleta. Nisu moja djeca 😀 ali već ih volim kao da su moja. Dvije mlađe curice gledaju u spomen ploču, a starija im čita, slovkajući naglas:

“Ovdje je sahranjeno više od 900 boraca sa šireg područja Moslavine koji su svoje živote žrtvovali za slobodu i nezavisnost naših naroda u toku Narodnooslobodilačke borbe od 1941. do 1945. godine.”

---

Moslavačka krila slobode i pobjede

Spomenik u Podgariću vidljiv je iz daleka, kao da lebdi sa svojih 10 metara visine i 20 metara širine. Središnji dio podsjeća na oko a krakovi na avionska krila.

Kipar koji ga je stvorio, Dušan Džamonja, objasnio je kako je riječ o „krilima slobode i pobjede“. Središnji dio simbolizira život, čime je zaokružena simbolika pobjede života nad smrću. Betonska simfonija, što bi rekli!

Spomenik je svečano otvorio Josip Broz Tito 1967. godine. Okolno područje ukrašeno je mirnim jezercem i tzv. Vilom Garić – prenoćištem i restoranom s lijepom terasom uz obalu.

Kipar Dušan Džamonja inače je bio makedonski student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, a njegovi radovi obišli su galerije svijeta, od Londona do New Yorka. Za života je stekao brojna priznanja i nagrade. Jedan od njegovih najpoznatijih projekata je Park skulptura Dušana Džamonje u istarskom gradu Vrsaru – izgleda da je Džamonja volio dati svojim skulpturama svježeg zraka u prirodi. Park u blizini obale obuhvaća skulpture, radionicu i galeriju, a zaštićen je kao nepokretno kulturno dobro. Autor je mnogih spomenika žrtvama Domovinskog rata. Umro je u Zagrebu 2009. godine.

---

Mi nismo pali s Marsa, mi smo sinovi svoje zemlje

Nedaleko odavde, u šumi kraj Siska, 22. lipnja 1941. godine osnovan je Prvi sisački partizanski odred – ujedno i prvi antifašistički partizanski odred u Hrvatskoj i Jugoslaviji. Predvodio ga je zapovjednik Vlado Janić Capo, a njegov član bio je i pokojni general Hrvatske vojske, Janko Bobetko.

Bio je to početak antifašističke borbe i gerilskih akcija na teritoriju bivše Jugoslavije, a danas na taj datum slavimo Dan antifašističke borbe. Moslavačko područje i malo mjesto Podgarić tako su ušli u povijest, kao jedno od centralnih područja borbe koja je tih godina ujedinila svijet.

Avangardnost socijalističkih spomenika trebala je biti odraz progresivnih ideja svoga doba – vjere u bolji i pravedniji svijet, dolazak novog čovjeka i društva. Danas su razbacani diljem bivše Jugoslavije, u šumama i planinama, na brdima i kanjonima, tamo gdje su se vodile najveće bitke i gdje je priroda štitila partizane.

Baš poput njih, nikli su iz šume i za svoje doba bili revolucionarni – kao da su nam došli iz budućnosti. A opet, poput njih poručuju: „Mi nismo pali s Marsa, mi smo sinovi svoje zemlje.“

---

Novi interesi se rađaju

Monumentalni betonski divovi i danas izazivaju znatiželju, pa sve više stranaca dolazi u razgledavanje ostataka jednog doba. Spomenik revolucije naroda Moslavine tako je – zajedno sa spomenikom na Sutjesci – završio u spotu za pjesmu Darkside, svjetski poznatog DJ-a Alana Walkera. Inače, spot je na Youtubeu pregledan preko 600 milijuna puta. Pjesmu ste sigurno već čuli na radiju, ali ako niste vidjeli spot, evo ga.

I sami smo dali obol ex-Yu turizmu. Naime, slučajno smo bolje otkrili ostatak Moslavine jer smo po dolasku na spomenik shvatili da smo zaboravili duhan. Kako u okolici nema žive duše, morali smo sjesti u auto i zapaliti na prvi kiosk 10 kilometara dalje.

Nabasali smo u klasično polu-napušteno selo gdje vijori hrvatska zastava i deset lokalnih mužjaka na Veliku Gospu cuga ispred dućana (ne osuđujem, dapače).

Tamo smo na cesti naletjeli na katalonskog auto-stopera – usred pandemije i zatvorenih granica i usred sela Bogu iza nogu. Kao pravi domoljubi, pokupili smo ga i odlučili mu obogatiti itinerer spomenikom i besplatnim seminarom iz povijesti i kulture putem do Siska.

I onda kažu ‘propala sezona, nema posla za vodiče’ – hja! Posla ima, ali ga treba nać! Haha.

A nas ako se u Ministarstvu turizma sjete, sjete – ako ne, nikom ništa. Mi smo svoju dužnost obavili.

---

Kreiraj izlet: Što vidjeti i gdje jesti kada idete u Podgarić i Moslavinu?

Podgarić je udaljen oko 20 kilometara od autoceste E70, tj. Zagreb-Slavonski Brod. S nje trebate sići kod čvora Popovača, proći Popovaču i nastaviti na sjever. Kada stignete u Podgarić vidjet ćete jezero (na njemu je Vila Garić – restoran i prenoćište) i na brdu iznad jezera spomenik. Nastavite voziti i kada prođete jezero vidjet ćete makadamsku cestu s lijeve strane koja vas vodi do spomenika. Gore se možete parkirati.

Podgarić / Moslavina: Što vidjeti i posjetiti?

Garić grad: Želite li malo planinariti i provesti vrijeme u prirodi, posjetite ruševine Garić grada u blizini. Uspon je lagan, riječ je više o šetnji nego planinarenju, a posebno je lijepo za toplijih dana. Detaljan opis staze možete pronaći ovdje.

Lonjsko polje i Jasenovac: Pretpostavljam da ljubiteljima partizanskih spomenika neće smetati još jedan na tom tragu. Sat vremena vožnje od Podgarića trebat će vam do ulaza u Spomen područje Jasenovac, odakle možete produljiti u Park prirode Lonjsko polje. Priključite li tome ručak, imate kvalitetno ispunjen cijeli dan.

Podgarić / Moslavina: Gdje jesti?

Vila Garić: Odmah kraj spomenika nalazi se Vila Garić s jezerom i terasom koja gleda na njega. To je praktična opcija koja nudi jela od divljači i moslavačka vina.

Moslavačka priča: Isplati se sjesti u auto i voziti 30-km prema Popovači. Samo, ne idite preko nje na auto-cestu već iz Popovače krenite na sjeverozapad, prema predivnom restoranu i kući za odmor zvanoj Moslavačka priča. I rezervirajte svoje mjesto na vrijeme, shvatit ćete zašto je gotovo uvijek puna 😊