Mallinov park: Čuvar velebnih sekvoja iz 19. stojeća

Mala zelena oaza zvana Mallinov park smjestila se u zagrebačkom naselju Ksaver, na brdašcu, pomalo skrivena od pogleda s ceste. Do nje s Ksaverske ceste vode stepenice, a možete doći i preko Tuškanca ili Cmroka koji su smješteni malo južnije.

A zašto uopće ići tamo? Mallinov park je zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture od 1960. godine. Osim što je cijela okolica lijepo mjesto za šetnju i odmaranje na klupicama, ovdje su sačuvana dva stabla sekvoje od kojih će vam ispasti vilica do poda.

Dokaz je to što sam bila tamo i potpuno zaboravila fotografirati drugu sekvoju kad sam vidjela prvu. Druga viri iza nje i nije toliko upadljiva, ali ova se baš razbacala s granama nasred parka i ukrala svu pozornost.

Kad sam ju vidjela samo sam hipnotizirano hodala prema njoj i kontrolirala se da me ne prebaci u one koji grle drveće. Iovako me neki djed gledao, onako kako samo stariji besramno promatraju 😀 (pored parka je starački dom o kojem sad počinjem ozbiljno razmišljati, zbog terasa s pogledom na park). Elem!

Mallinov park i stare zagrebačke sekvoje

Park je jednom davno bio dio ljetnikovca kojeg su izgradili isusovci. Kasnije, 1861. godine ljetnikovac prelazi u ruke obitelji Mallin i perivoj postaje javnim parkom. Za to je bio zaslužan dr. Ivo Mallin (Ksaverski) koji je također bio zaslužan za osnivanje Šumarske akademije u Zagrebu.

Mallinov park je sam po sebi lijepa zbirka crnogoričnog drveća, no ono što ipak najviše upada u oči su dva stabla sekvoje tj. golemog mamutovca. Donesene su u Hrvatsku u obliku sadnica iz Pariza.

Visoke su oko 45 metara i jedne su od najstarijih sekvoja u Hrvatskoj. Jednoj je 159, a drugoj 151 godina.

Zvuči puno, ali koliko puno? Da stvari malo stavimo u perspektivu: posađene su sredinom 19. stoljeća. To znači da su rođene kad i Henry Ford, Franjo Ferdinand, Lenjin i Mahatma Gandhi. Za vrijeme njihova odrastanja još je postojalo robovlasništvo u Americi. Pokrenuta je Pariška komuna. Alexander Bell je izumio telefon. Angela Merkel još je bila Otto von Bismarck.

Sad baš djeluju staro, zar ne 😀 Preludo – a nadživjet će i nas! (kucka o drvo)

Sekvoje, divovi među biljkama

Za kraj, evo nekoliko zanimljivosti o sekvojama za sve nas milenijalce koje je – kako bi Mika Antić rekao – pokvario asfalt (pa smo samo za dlaku bolji od mlađih generacija koje misle da su krave ljubičaste kao u Milka reklami :D).

1. Sekvoja ili golemi mamutovac zimzeleno je stablo koje ćete prepoznati po visini, širokom deblu u osnovi, piramidalnoj krošnji, mnoštvu grana koje padaju prema dolje ali im vrhovi opet kreću gore. Sjetite se samo ženske frizure iz 1970-ih, kakvu je imala Farrah Fawcett.
2. Sekvoja spada u najveća stabla svijeta. Kada bismo mjerili po ukupnom volumenu, najveće drvo na svijetu bilo bi ono u kalifornijskom nacionalnom parku sekvoja. To drvo zove se General Sherman i visok je 83 metra. Star je oko 2 500 godina.
3. Što ako sekvoja te veličine padne na cestu? Kroz nju izdubite tunel. To se i dogodilo u kalifornijskom nacionalnom parku, pa ondje autom možete proći kroz sekvoja-tunel visok dva metra i širok pet metara!
4. Vjeruje se kako su ime dobile prema pripadniku indijanskog plemena Cherokee, lingvistu koji je napravio Cherokee rječnik. I u Nacionalnom parku Sekvoja jedno stablo nosi ime Poglavica Sekvoja, prema njemu.
5. Što su starije, njihovo deblo je pri dnu šire. Da biste okružili prosječnu stariju sekvoju, trebali biste još 6 ljudi da se s vama prime za ruke u krug oko nje.
6. Spada i pod najdulje živuća stabla. Može doživjeti i do 4000 godina – no, to ne znamo sa sigurnošću jer do sada nijedno stablo sekvoje nije uginulo od starosti već iz nekog drugog razloga.
7. U 19. stoljeću su se ponegdje koristile i kao drvo za grijanje. Točnije rečeno – pokušalo ih se koristiti. Sekvoja nije dobar materijal za vatru – njena debela kora je vrlo otporna što joj omogućuje dug život u šumama podložnim požarima.
8. Možete ih pronaći u većem dijelu Hrvatske, a posjetite li ove o kojima sam sad pisala, možete produljiti šetnju po podsljemenskoj zoni i pronaći još njihovih susjeda u privatnim vrtovima. Zrak je ondje čišći i pogodniji za njihov uspješan rast, a stanovnici koji imaju fancy kuće i dvorišta rado počaste sebe – a i nas – prizorom ovih ljepotica. Doduše ima ih i po parkovima, kako u kojem stanju – od Maksimira do Botaničkog vrta.
9. Želite li zasaditi sekvoju u svom dvorištu? Možete, samo pazite koju uzimate i imate li sve uvjete. I uzmite u obzir da bi vas mogla iznenaditi, kao što je ovog Bjelovarca 😀