Pasje je podne i ležim u hladu trešnje kraj iskopina antičkog rimskog grada. Nisam Rimljanin sa slika koji leži kraj kupelji i ustima hvata bobice grožđa, ali mogu pokušati oživjeti hedonizam na panonski način. Grabim trešnjicu s poda i uočavam natpis na ogradi: IGNAVIS SEMPER FERIAE SUNT. Lijenima su uvijek praznici.
Hajd, bar nisam bila lijena kad je trebalo sjesti na bicikl, na 30 stupnjeva, i voziti do malog mjesta Ščitarjevo u blizini Velike Gorice. Tu se nekad davno prostirao raskošni rimski grad Andautonija.
Premda se Rimsko Carstvo protezalo sve do Rumunjske i Crnog mora, njegove popločene ulice nose u sebi miris Mediterana – stoga je ovo bilo svojevrsno „ljetovanje za siromašne“, u ravnicama kraj obala Save.
- Sve ceste vode u Rim
- Sadržaj Arheološkog parka Andautonija
- Kreiraj izlet: Što vidjeti i gdje jesti u Ščitarjevu i Velikoj Gorici?
Sve ceste vode u Rim
Rimski grad Andautonija živio je od 1. do 4. stoljeća, a protezao se kilometar u smjeru sjever-jug i 400 metara u smjeru istok-zapad. Pored njega prolazila je i rimska državna cesta prema Sisku.
Kad sam spomenula da je bio raskošan, nisam mislila na raskoš amfiteatarskih proporcija, ali bome nije za baciti. Od njega danas nije ostalo mnogo, no iskopine i rimske stazice koje vidite daju naslutiti bogatstvo nekadašnjeg grada: Andautonija je imala samostalnu upravu, kamenom opločene ulice, kanalizaciju, javne zgrade, nekropolu, hram, pa čak i suburbane vile.
Rekla bih kao kompliment Rimljanima: „Pa neke od tih stvari nema ni Ščitarjevo danas!“ – ali to bi bilo pretjerano. Ščitarjevo, a i pola svijeta danas živi od rimske pameti, ideja koje su uveli ili preuzeli pa unaprijedili u arhitekturi, građevini, tehnologiji itd.
Svjesno ili nesvjesno koristimo latinske mudrosti, šećemo Kalelargom u pravcu kojeg su oni zamislili, cement koji koristimo koktel je iz rimske kuhinje, tetoviramo rimske brojeve, navijamo na stadionima koji su od rimskog doba zadržali ovalni oblik i stepenasta sjedala, odrasli smo uz legende Cro-treša rimskog naziva – Colonia… 😀 Otvorite paštetu i ispast će mali vojnik s crvenom perjanicom na kacigi.
Da su bili mange svoga doba, pokazuje nam karta Europe i Sredozemlja koju su izdominirali. Tadašnje stanovništvo Andautonije bili su mahom poromanjeni Panonci koji su životnim stilom prešli na rimsku stranu. Pa, idemo vidjeti što je to ostalo iza njih u romantičnom posavskom dvorištu.
Sadržaj Arheološkog parka Andautonija
Na ulazu u Arheološki park Andautonija pozdravlja vas mali Rimljanin (Ave!) i pokazuje na veliko nalazište i iskopine u zemlji. Totalni kontrast zelenilu koje ga okružuje: antički labirint od bijelog kamenja.
Ruševine možete rekonstruirati uz malo mašte – sjetite se arhitekture nekih jadranskih otoka i sami od sebe izranjat će kameni stupovi, arkade, terme, podni mozaici… No, tu su i slike s 3D prikazima grada gdje možete jasnije vidjeti kako je to velebno izgledalo.
Ovo što vidite pod staklenom kupolom je drveni bunar koji je korišten dok nije izgrađeno kupalište. Lijevo od njega, kraj stabla trešnje, reljefi koji su pronađeni tijekom iskapanja.
Primjerice, reljef božice Nemeze. Vjerovalo se kako Nemeza upravlja ljudskom sudbinom, a kasnije su je povezivali i s odmazdom. Otuda i naziv nemeza za osvetu ili odmazdu, naročito u smislu ispravljanja nepravde.
Zatim, žrtvenik riječnom božanstvu Savu (Savus) – dobrom duhu i zaštitniku plovidbe. No, Sava nije marila, već je potopila ovdašnje ravnice na početku 2. stoljeća te nanijela štetu i Andautoniji.
Grci su bili prvi narod koji je uočio da Sava nije dio toka Dunava, već rijeka za sebe. Stoga su joj povjerili posebnu ulogu: ona bogu Zeusu treba dolijevati nektar i hraniti ga ambrozijom kako bi ostao besmrtan i božanstven. O Savi i njenim zanimljivostima sam pisala za Punkufer.hr.
U Ščitarjevu su, prilikom iskopavanja 1989. godine otkriveni oslikani zidovi. Vjeruje se kako su ukrašavali zidne grobnice, a imali su vesele motive: plesače i svirače iz pratnje boga Dioniza. Yolo. Ističe se i „grob siromašnog“, u kojem je pronađen neugledni lonac s kostima pokojnika, svjetiljka i nešto novčića.
Nalazište je muzej na otvorenom – sa strane i na tablama postavljenim unutar zidina ispisana su objašnjenja, povijesne crtice i male latinske mudrolije. Dio sadržaja je „ozbiljniji“, za odrasle, a dio prilagođen djeci kroz animirane likove. I da, možete se spustiti i hodati „kroz“ grad na označenim mjestima 😊
Iza nalazišta smještena je rimska kuhinja – na rubu, kao što se nalazila i u samim kućama, zbog opasnosti od požara. Tu su ognjište i krušna peć, odgovarajuće latinske gastro izreke i zanimljivosti poput onih da su siromašni jeli kruh, kašu i povrće (rijetko meso), a bogati su uživali u gozbama kao iz filmova. Široki drveni stol u hladu može poslužiti kao mjesto za sendviče i kavu, ili učenje rimskih brojki kao u školskoj klupi (šalabahter je na zidu).
Sve u svemu, zgodno mjesto za posjet – naročito s klincima koji se ovdje mogu igrati, čitati zanimljivosti, fotografirati u panoima s rupom za glavu (ne znam kako se to zove, ali evo fotke :D). Koliko se sjećam tračeva s povijesti, svaki rimski građanin imao je pravo na portret – a ovo je vaš.
U proljeće se ovdje obično odvijaju Dani Andautonije s radionicama, izložbama, igraonicama – npr. Mali arheolozi, rimske igre, pisanje na drvenim pločicama, učenje rimskih recepata… Zbog pandemije se posljednjih godina nije održavalo, no uvijek možete provjeriti ima li čega u Turističkoj zajednici Velike Gorice.
Kreiraj izlet: Što vidjeti i gdje jesti u Ščitarjevu i Velikoj Gorici?
S obzirom da je ovo nalazište relativno maleno (nije beznačajno, ali u vremenskom smislu nije baš ni posjet Kartagi), zgodno bi bilo povezati ga s atrakcijama u okolici ako ste na jednodnevnom izletu.
Pst! Tragove rimskih sandala možete pronaći i u Zagrebu…
Ako ste biciklom – nebo je granica. Cijelo okolno područje, naročito uz Savu, je stvoreno za bicikliranje: uglavnom ravno i nimalo naporno, krajolici su romantični i ruralni, cijelim putem nailazite na stare turopoljske kućice od hrasta, a imate i lijepo mjesto za odmor kraj Save na splavu u mjestu Vrbovo Posavsko… Dolazite li iz Zagreba, oduzet će vam skoro cijeli dan, ali isplati se.
Ščitarjevo i Velika Gorica: Što vidjeti i posjetiti?
Preko puta Andautonije (doslovno minuta hoda) nalazi se Crkva Sv. Martina i ispred nje je ova Etno kućica Ščitarjevo
Iza crkve nalazi se još jedno manje nalazište – djeluje zapušteno i nije bogznašto, ali ako se želite igrati lovca na nalazišta…
Dalje niz cestu nalazi se malo lokalno groblje, a na kraju njega ova tradicionalna, rekla bih crkva, ali je zapravo uprava groblja. Ako niste imali prilike vidjeti „crne“ turopoljske crkvice, ovo je jedan skromniji, ali lijep uvod u to poglavlje arhitekture.
Posjet gradu Velika Gorica: Muzej Turopolja
Donja Lomnica: Kurija Modić-Bedeković
Lukavec (odmah pored Donje Lomnice): Dvorac Lukavec
Ščitarjevo i Velika Gorica: Gdje jesti?
- Buffet Zrinski (Črnkovec, 3 minute vožnje od Ščitarjeva)
- Mon Ami (Velika Gorica)
- Konoba Bukara (Velika Gorica)
- Bistro & Catering Babriga (Velika Gorica)
- Bistro Kaktus (Velika Gorica)
- Pivnica Turopolje (Velika Gorica)
Ova dva su malo udaljenija, ali također dobra:
- Turopoljski dom (Odra)
- Stafa’s (Buzin)