Svjetsko prvenstvo u nogometu možda jest prošlo, ali to ne znači da je kasno za posjetiti Katar. Štoviše, svjesni da zalihe plina i nafte neće trajati dovijeka, Katarci su se okrenuli razvoju tehnologije, znanosti i turizmu pa je za očekivati da će ponuda samo još više cvasti. Čak i bez da putujete u zemlju pješčane prašine, Katar može biti zanimljiva zemlja za istraživanje – nije baš prazan kako se možda na prvu čini. Stoga, u jednoj nostalgičnoj maniri za veselim danima SP-a, prvi dio serijala zanimljivosti o Katru.
- Katar je manji i ravniji od Slavonije
Katar je maleni pustinjski poluotok okružen plavetnilom Perzijskog zaljeva. Ima površinu od svega 11.571 km2 što znači da je otprilike veličine Slavonije. Zgodna je ovo usporedba jer su oboje poznati po svom ravnom terenu, no čak se i Slavonija može pohvaliti vrhom Brezovo polje na Psunju koje doseže 984 m visine. Katar je doslovno zemlja-pustinja s najvišim vrhom od svega 103 metra nadmorske visine. Ova „planina“ nalazi se na jugu zemlje uz granicu sa Saudijskom Arabijom.
2. Katar nema nijednu šumu
Katar nema nijednu šumu, što ga čini jednom od rijetkih zemalja svijeta bez šumskog zelenila (San Marino, Katar, Grenland, Oman…). Razlog je naprosto to da je Katar pustinjska zemlja. No, živjeti u okruženju bez drveća nije zdravo, barem ne u „čovjekovom svijetu“. Zbog prometa i čovjekovog prisustva, a odsustva zelenila, zrak je zagađeniji i samim time je kvaliteta života lošija. Što nam je rekla jedna Katarka, živjeti ovdje znači stalno osjećati kao da živiš u prašini, a s vremenom ti naprosto počne i vizualno nedostajati zelenilo. Katarske vlasti zato rade na ozelenjivanju zemlje i sadnji drveća, čega su rezultat lijepe atrakcije poput šume mangrova na sjeveru.
3. Možda nema šume, ali zato nema ni vode
Mi imamo šume i čistu vodu, ali nemamo para. Oni imaju para, ali nemaju šume i vodu. U prosjeku svi uživamo. Ozbiljno, Katar nema nijednu rijeku ni prirodno jezero, tj. nema nijedan stalan izvor pitke vode. Polovicu vode dobiva desalinizacijom morske vode, 35% od tih malobrojnih i povremenih površinskih izvora vode ili vode koja nastane tijekom proizvodnje ulja, a 15% recikliranjem otpadnih voda. Sve su to procesi koji koštaju, ali srećom imaju love. Kad smo kod love…
4. Putovati Katrom bez da ikad vidite službenu valutu
Službena valuta u Katru je katarski rijal (tj. sto dirhama) koji vrijedi 25 centi. Vlastitu valutu uveli su 1966. godine, kada su Katar i Dubai zajedno odbacili indijski rupi. Danas je u Katru kartično plaćanje toliko prošireno da vam gotovina ni ne treba. Ondje sam provela velik dio Svjetskog prvenstva i nijednom nisam imala novčanicu ili kovanicu u ruci – šteta, mogla je biti slatka uspomena.
5. Tko je bez grijeha, neka ne plaća porez prvi
Kad god izađe popis 10 najbogatijih zemalja svijeta, možete biti sigurni da će Katar biti pri vrhu. BDP po glavi stanovnika iznosi oko 85 000 dolara – za usporedbu, hrvatski je oko 18 000. Porez na dohodak ne postoji, ali zato postoji porez na grijeh koji u slučaju alkohola iznosi 100 posto. Negdje dobiješ, negdje izgubiš.
6. Nije vam ovo Irska, sirotinjo
Od ukupno 2 700 000 stanovnika Katra, čak 2 300 000 njih su strani državljani koji dolaze raditi na poslovnim projektima. Najviše ih dolazi iz Indije, Nepala, Bangladeša, Šri Lanke, Pakistana… Pa premda su islam i arapski „službeni“, sve je više kršćana, hindusa i nerazumljivog azijskog-engleskog.
U Katar možete ući samo ako imate već dogovoren posao ili sponzora. Dakle, ništa od ideje da ćete krenuti u jedno od najbogatijih država svijeta pa inšala – malo vidjeti šta se nudi. Takvima je Katar zalupio vrata pod nosom i zato imaju stopu nezaposlenosti od 0 posto.
7. Nezaposlenost je 0.1%, a zemljom dominiraju muškarci
Upravo zbog činjenice da je većina stanovništva ovdje poslom – a tim poslovima se tradicionalno više bave muškarci, od građevine i naftne industrije do svijeta financija i tehnologija, Katar je jedna od zemalja s najvećim postotkom muškog stanovništva u svijetu. Čak više od 70 posto stanovništva čine muškarci.
8. Najsigurnija zemlja svijeta?
„U Katru, zaspete na klupi u parku s kreditnom karticom na čelu i ujutro ćete se probuditi s njom“ – tako su nam predočili sigurnost u Katru i tako zvuči slavna jugoslovenska izreka u verziji za bogate. Nije poziv da to nužno isprobavate, ali dobro dočarava osjećaj sigurnosti.
Osim što im je stopa kriminala gotovo ravna nuli, sigurni su i u smislu prirodnih nepogoda (osim ako njihovu prirodno danu klimu već ne smatramo nepogodom). U Katru imate najmanju šansu da doživite potres, poplavu, erupciju vulkana i druge elementarne nepogode. Primjerice, znanstvenici su procijenili kako je u Katru šansa za potres 0.1% (doduše, možete ga osjetiti ako se dogodi u Iranu, kao što je bio slučaj u ljeto prošle godine).
9. Katar ima samo jednog kopnenog susjeda
Kad smo kod Saudijaca, Katar cijelu kopnenu granicu dijeli sa Saudijskom Arabijom i premda to zvuči puno, ta cijela granica zapravo je duga svega 87 kilometara. Do saudijske prijestolnice Riyadha treba vam 6 sati vožnje autom kroz pustinju. Ima tu i drugih susjeda, ali s njima dijele samo morsku granicu – a zna se da takve susjede baš i ne doživljavamo osim kad se otimamo za ribu ili u katarskom slučaju, plin.
10. Automati sa Strepsilsom i klimatizacija – svuda!
Katar je zemlja u kojoj smo se na novembarskih 30 stupnjeva uspjeli – smrznuti. Arapi nemaju mjere u ničemu, pa tako ni u klimatiziranju otvorenih prostora. Klimatizirali su čak i ulice – svratite u poznato Kulturno selo u Dohi, i osjetit ćete osvježenje u 21 High street (i vaši novčanici će se propuhati jer je riječ o šoping zoni). Samo, nemojte ludovati jer klimu podese na pingvina, pa ne čudi što su svuda automati na kojima možete kupiti Strepsilse za grlo.
